Opel na raketni pogon

Inžinjer Fritz Adam Hermann von Opel, njemački automobilski inženjer i vozač, rođen je 4. maja 1899. u Rüsselsheimu, a preminuo 8. marta u Samedanu kraj St. Moritza u Švicarskoj. Fritz von Opel je u suradnji s njemačkim pirotehničarem i konstruktorom Friedrichom Wilhelmom Sanderom već godinama eksperimentirao s raketnim pogonima. Tako je 1928. godine pred velikim brojem gledatelja i sam dvaput sjeo za volan raketnog automobila (zbog svojih je projekata dobio nadimak „raketni Fritz“).

Tako je 15. marta 1928. popularni testni raketni vozač Kurt C. Volkhart odvezao prvu vožnju s raketnim automobilom Opel RAK 1 te dosegnuo brzinu od 75 km/h, zbog čega je raketni Fritz u iščekivanju veće brzine doživio malo razočaranje. Taj prvi „neuspjeh“ ga ipak nije pokolebao – budući da ga je želio što prije zaboraviti, odmah je nastavio s projektom.

Već nakon nešto više od mjesec dana, preciznije 23. maja 1928, u drugom je testu s vozilom Opel RAK 2 dosegnuo zavidnih 230 km/h, što je značilo novi svjetski rekord s raketnim automobilom (vozilo je bilo opremljeno s 24 rakete napunjene sa 120 kg eksploziva/baruta). Budući da nije mogao mirovati sa svojim idejama, iste se godine upustio u novi projekt.

RAK 3 – Prvo tračno vozilo na raketni pogon

Prvo tračničko vozilo pogonjeno raketama nazvao je RAK 3. Prvi test raketnog vlaka (opremljenog s 30 raketa) održan je 3. juna 1928. na željezničkoj pruzi u Njemačkoj. Prema nekim podacima pruga je bila sagrađena upravo u tu svrhu, što je malo vjerojatno s obzirom na to da je njemački Reichsbahn bio zadužen za izdavanje dozvola Fritzu von Opelu, a postoji i više verzija o samom odseku rezerviranih tračnica.

Raketni vagon sastojao se od:

• podvozja malog vagona s centralnim balastom
• gondole montirane u sredini koja je služila kao kokpit
• dva aerodinamična spojlera sprijeda

Prva vožnja završila je vrlo uspješno jer je „raketni vlak“ dosegnuo brzinu između 254 i 290 km/h, no sljedeći pokušaj završio je nesrećom jer je vozilo izletjelo iz tračnica.

Izrađena je i verzija RAK 4, koju je pilotirao Fritz Stamer. Na prvom probnom letu/vožnji jedna je raketa prerano detonirala i zapalila sve ostale; vozilo je zbog prevelikog trenutnog potiska doslovno katapultirano s prevelikom brzinom te je iskočilo iz tračnica i umalo ubilo jednog kameramana.

Nakon tog incidenta Reichsbahn je zabranio daljnje pokuse na svojim prugama, pa se „raketni Fritz“ okrenuo daljnjem razvoju raketnih automobila i zrakoplova.

Prema zvijezdama: Prvi zrakoplov na raketni pogon

Von Opel je odmah najavio svoj konačni cilj: s nepresušnim izvorom financija zaželio je letjelicu/svemirsku letjelicu na raketni pogon koja bi letjela našom Zemljom „brže od sunca“. Nešto više od godinu dana kasnije uspio je ispuniti dio svojih snova – postao je prvi čovjek koji je uspio poletjeti zrakoplovom pokretanim raketnim pogonom.

U samom početku projekta von Opel i Sander imali su velikih problema s pronalaskom zrakoplova koji bi bio dovoljno stabilan, čvrst i siguran da konstrukcijski izdrži potisne sile prilikom raketnog lansiranja. Von Opel se brzo povezao s Juliusom Hatryjem, mladim i ambicioznim njemačkim inženjerom rođenim u Mannheimu 30. decembra 1906. godine. Hatry je vrlo ozbiljno shvatio izazov te je u kratkom vremenu konstruirao i izgradio zrakoplov koji je zadovoljavao sve kriterije.

Tako su već 10. septembra 1929. na vojnom poligonu izvan Rüsselsheima von Opel, Sander i Hatry izveli prvi pokus s novim tipom zrakoplova „Hatry“, uz tek nekoliko odabranih gledatelja i samo jednog fotografa iz New York Timesa. U stražnji dio zrakoplova ugradili su 100 raketa (svaka s 90 kg eksploziva), no doživjeli su potpuni potop – zrakoplov se nije pomaknuo ni metra jer su ugrađene rakete imale premali početni potisak.

Kao što kažu, „gdje ima volje, ima i načina“ – prvi ih neuspjeh nije obeshrabrio, pa su istog dana nastavili s drugim pokušajem. Ovoga su puta iskoristili lansirne gume kojima su zrakoplov katapultirali poput praćke. Kada se zrakoplov digao metar-dva od tla, „raketni Fritz“ je upalio svoje rakete i preletio 1.400 metara.

Nakon nekoliko važnih konstrukcijskih prilagodbi, ponovno gotovo u tajnosti, promjene su testirane 17. septembra 1929, ovoga puta s Hatryjem u pilotskoj kabini. Pokus je bio u potpunosti uspješan: Hatry je letio oko 500 metara na visini od otprilike 25 metara uz pomoć dviju katapultnih raketa koje su zajedno stvorile 700 kg potiska i uspješno podigle zrakoplov u zrak.

Budući da je zrakoplov poletio s raketama kao vlastitim pogonom, Julius Hatry se upisao u povijest kao prvi čovjek koji je poletio zrakoplovom na raketni pogon.

Vozačka karijera i obiteljska loza

U svojoj trkaćoj karijeri Fritz von Opel nastupio je na trima utrkama za Grand Prix:

• Targa Florio (1907): odustao
• Kaiser Preis (1907): odustao
• Velika nagrada Francuske (1908): 11. mjesto u iznimno jakoj konkurenciji nakon više od devet sati utrkivanja

Njegov otac Wilhelm von Opel bio je dugogodišnji vodeći čovjek tvornice koju je osnovao njegov djed, Adam Opel. Sin „raketnog Fritza“, Rikky von Opel, također je bio vozač te je nastupio na nekoliko utrka Formule 1, a u sezoni 1973. osvojio je i naslov prvaka u Britanskoj formuli 3.