Zapanjujuća domišljatost inženjera onog vremena

Prvijenac

Prema njegovim nacrtima, vozilo je proizvedeno u čuvenoj tvornici dizalica David Pajić-Daka, iz koje je Prvijenac u svom punom sjaju izašao 1958. godine.

Ovaj mali automobil dobio je ime Prvijenac najvjerojatnije zato što je bio prvi automobil koji je u potpunosti bio plod lokalne domišljatosti i kreativnosti, te jedan od prvih prototipova nastalih u SFRJ.

Treba uzeti u obzir vrijeme u kojem je automobil nastao. Tokom njegovog razvoja profesor Nestorović nije imao apsolutno nikoga na koga bi se mogao ugledati, niti mogućnost kopiranja tuđih ideja, s obzirom na to da su takozvani mikroautomobili tada još bili u povojima.

Debitant je bio neobičan u svakom pogledu. Prva stvar koja je upadala u oči bila je neobična, zaobljena, aerodinamična linija ovog trimetarskog vozila. Isticali su se „završeci“ na stražnjem dijelu koji su se nastavljali u svjetla kočnica. Sprijeda je bila maska koja je, zajedno s branikom, odavala utisak nasmijanog lica, zbog čega je vozilo na prvi pogled osvajalo simpatije.

S druge strane, Prvijenac je imao prostor za tri osobe koje su mogle sjediti u jednom redu na sredini vozila, a kabina je vozaču osiguravala preglednost na kojoj bi mu pozavidjeli mnogi današnji četverokotači.

Prvijenac je otkrivao svoje tajne čim bi mu se netko približio. Pod poklopcem motora nalazio se motor od 250 kubika, dok su rezervni točak i akumulator bili smješteni straga.

Vodilja pri projektiranju ovog automobila bila je ekonomičnost i jednostavnost korištenja u gradskim uslovima. U tim pitanjima Prvijenac je nesumnjivo bio daleko ispred svog vremena (možda čak i ispred današnjeg).

S jedne strane, Prvijenac je trebao biti najjeftinije vozilo, dostupno svima. Trošio bi svega nekoliko litara benzina, a s pravnog gledišta mogao se tretirati kao laki motocikl, što je značilo da se mogao voziti i bez vozačke dozvole B kategorije, dok bi troškovi registracije, osiguranja i poreza bili više nego pristupačni.

S druge strane, zahvaljujući svom dizajnu, Prvijenac je maksimalno smanjivao stres prilikom parkiranja. Naime, stajao je na četiri točka – jednom sprijeda, dva na sredini i jednom straga. To je značilo da vozač može doći do parkinga, okrenuti točkove za 90 stepeni i jednostavno se „uvezati“ na parking mjesto.

Vrhunsko rješenje za paralelno parkiranje – nešto s čime se proizvođači automobila muče i dan-danas.

Prvijenac je imao krug okretanja od svega 3,5 metara. Drugim riječima, mogao se okrenuti doslovno gdje god ste poželjeli.

Istina je da je prototip „izgubljen“ – ne zna se tačno gdje ni kada – ali su ideja i dizajn ostali, a možda…

Specifikacije

• Dizajner: Prof. Miroslav Nestorović
• Proizvođač: David Pajić-Daka
• Država porijekla: Jugoslavija
• Konfiguracija pogonskog sklopa: Motor smješten sprijeda na sredini, pogon na središnje točkove
• Motor: Tomos-Puch, zračno hlađeni, 250 cm³, dvocilindrični, dvotaktni (5600 o/min, 14 KS)
• Mjenjač: 4-stupanjski ručni
• Najveća brzina: 90 km/h
• Kočnice: Hidraulične bubanj-kočnice na svim točkovima
• Dimenzije guma: 4.0 x 10
• Godina proizvodnje: 1958.
• Broj proizvedenih primjeraka: 1