Sjećanje na Cimos Citroën GS – ikonu naših cesta

Citroën GS i GA: Avangardni Citroen s koparskih traka koji je promijenio pravila igre

U istoriji automobilizma postoje modeli koji su se slagali po već ustaljenim šablonima, a postoje i oni koji su nastajali na potpuno praznom listu papira – bez ikakvih kompromisa i naslijeđenih kalupa. Upravo takav bio je Citroën GS, automobil koji je na svojoj premijeri na Sajmu automobila u Parizu 1970. godine izazvao pravi strukturni potres.

Razvijan pod dirigentskom palicom čuvenog dizajnera Roberta Oprona, GS je imao zadatak da popuni ogromnu prazninu u ponudi francuskog giganta – prostor između skromnog „Spačeka“ (2CV) i luksuznog statusnog simbola DS („Ajkule“). Nakon ranih prototipa poput vizionarskog C10 iz 1956. i napuštenog Projekta F, rođen je Projekt G – automobil koji će ubrzo ponijeti titulu Evropskog automobila godine 1971. I dok je za svijet GS bio tehnološko čudo, za vozače na našim prostorima on je bio i domaći ponos, zahvaljujući sklapanju u pogonima udruženog preduzeća Cimos u Kopru i Buzetu.

Aerodinamika, hidraulika i „rotirajući bubanj“ Citroën GS u trenutku pojavljivanja nije ličio ni na šta drugo na putevima. Zbog svoje specifične siluete, automobilistički novinari onog vremena nisu znali u koju ga klasu uopšte svrstati – bio je to limuzinski oblik sa „fastback“ linijom, ali sa klasičnim poklopcem prtljažnika koji se otvarao bez zadnjeg stakla (tek će kasniji redizajn GSA/GA dobiti praktična peta vrata).

Njegove ključne inovacije i posebnosti obuhvatale su:

• Vrhunsku aerodinamiku: Bio je najaerodinamičniji serijski automobil svog vremena, sa koeficijentom otpora koji je omogućavao niske potrošnje i tišu vožnju.

• Hidropneumatsko ogibljenje u kompaktnoj klasi: GS je bio prvi manji porodični automobil koji je dobio čuveni Citroënov sistem hidraulike. Automobil se sam nivelisao bez obzira na opterećenje i doslovno je „peglao“ neravnine na lošim jugoslovenskim putevima.

• Futuristički enterijer: Umjesto klasične kazaljke na brzinomjeru, u unutrašnjosti se nalazio rotirajući bubanj s povećalom koji je prikazivao brzinu, dajući vozaču osjećaj upravljanja svemirskim brodom.

Jugoslovenska priča: Unikatni Cimosovi „recepti“ Od ukupno oko 2,5 miliona proizvedenih primjeraka širom svijeta (oko 1,9 miliona GS-a i 750.000 GSA), značajan dio izrođen je u pogonima slovenske industrije. Priča u Kopru počinje 1971. preko Tomosa, da bi od 1974. pod okriljem Cimosa krenula masovnija proizvodnja i prilagođavanje domaćem tržištu. Koparski pogoni ostavili su autentičan pečat na ovom modelu kroz nekoliko specifičnih rješenja:

• Ekskluzivni „Pallas 1.1“ (1974): Dok je u Francuskoj luksuzni paket Pallas dolazio isključivo uz jače motore, Cimos ga je na našem tržištu kombinovao sa štedljivijim motorom od 1,1 litra (54 KS). Time je domaćem kupcu ponuđen vizuelno najprestižniji automobil u klasi, ali uz pristupačniju cijenu.

• Prepoznatljiva „Cimos maska“ (1977–1978): Na modelima Cimos Citroën G Super 1.3 i GSX 1.2 ugrađivana je posebna prednja maska sa četiri okrugla fara. Ovaj detalj bio je apsolutni unikat – francuski fabrički modeli nikada nisu imali ovakav vizuelni potpis!

• Zlatna 1979. godina: Te godine Cimos bilježi svoj rekordan tiraž, izbacivši čak 7.950 primjeraka modela GS u svim varijantama (uključujući i praktični karavan Break). Prelazak na GA i ekonomski krah osamdesetih Pojavom temeljno redizajniranog modela GSA u Francuskoj, i slovenski pogoni prelazite na novu nomenklaturu – Cimos Citroën GA. Ovi modeli nudili su praktičnija peta vrata, novu masku i osvježenu komandnu tablu, a većina koparskih GA vozila izlazila je iz fabrike u prepoznatljivoj bež boji. (Kao zanimljivost, valja spomenuti da je GSA bio toliko cijenjen da je između 1979. i 1983. godine više hiljada komada izvezeno u Istočnu Njemačku kao jedno od rijetkih zapadnih vozila na tamošnjim ulicama).

Međutim, početkom osamdesetih godina prošlog vijeka, visoka inflacija u Jugoslaviji (koja je skočila na preko 40%) i zamrznute prodajne cijene gotovih vozila napravile su ogromne gubitke. Budući da su uvozni dijelovi pratili realni kurs, Cimos je na svakom napravljenom automobilu gubio novac. Proizvodnja drastično pada na svega 210 vozila 1981. godine, da bi 1985. godine Cimos zauvijek ugasio trake za putnička vozila i prešao na proizvodnju automobilskih komponenti.

Neprocjenjivi biser automobilske istorije Sa ukupno oko 20.000 napravljenih i sklopljenih vozila u Kopru i Buzetu, preživjeli Cimosovi modeli GS i GA danas imaju izuzetan kolekcionarski status. Posebno su cijenjeni autentični G Super sa četiri okrugla fara i rani Pallas modeli. Oni nisu samo podsjetnik na vrijeme kada su naši putevi bili avangardni, već i spomenik inženjerskoj hrabrosti koja se više ne ponavlja.